uše koje su posljednjih godina pogodile amazonsku prašumu, privukle su pažnju zanstvenika prema ranjivostima tropskih šuma naspram klimatskih promjena.Područje amazonske prašume veličine Kalifornije 2005. godine pogodila je velika suša, a kad su znanstvenici pomislili kako će se oporaviti u narednim godinama, satelitske snimke pokazale su drugačiju sliku.Čak pola navedene površine amazonske prašume koju je zahvatila suša, nije se oporavilo. Ne samo da se nije oporavilo, već je u međuvremenu nastupila i nova suša - u 2010. godini.
Nova studija koju su predvodili NASA-ini znanstvenici, pokazala je kako se najveća svjetska prašuma muči s posljedicama globalnog zatopljenja, čija su direktna posljedica navedene suše, a time i propadanje krošnji prašume, koje su zabilježili sateliti.
Tijekom ljeta 2005. godine više od 700.000 kvadratnih kilometara, odnosno 70 milijuna hektara prašume na području jugozapadne Amazonije, bilo je izloženo teškoj suši. Ta mega suša izazvala je velike promjene u koršnjama prašume, a promjene su pokazale odumiranje grana, padanje drveća, a posebice onog najstarijeg, koje je i najosjetljivije.
Iako su se razine oborina nakon toga postupno unormalile u narednim godinama, šteta prouzročena na krošnjama prašume, zadržala se sve do idućeg ciklusa suše, iz 2010. godine. 'Očekivali smo da će se krošnje oporaviti nakon godine dana novim lišćem, ali šteta se zadržala sve do nove suše 2010.', istaknuo je Yadvinder Malhi, koautor studije sa Sveučilišta Oxford.
Kreatori studije, koju je predvodila Sassan Saatchi iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja, pripisali su uzrok mega suše 2005. godine u amazonskoj prašumi dugoročnom zatopljavanju površine tropskog dijela Atlantskog oceana. 'To će možda promijeniti strukturu i funkciju ekosistema amazonske prašume', zaključila je Saatchi.